Program

Izdvojene teme

Onkologija u krizi – dostupnost, inovacija i ishodi

Kroz Europski plan protiv raka istaknuta je nužnost poduzimanja hitnih mjera kako bi se unaprijedila prevencija zloćudnih bolesti, osigurala dostupnost liječenja, pristup inovativnim terapijama i optimalni ishodi za svakog bolesnika.
U krizi s kojom se svijet suočava već treću godinu zaredom, produbljenoj ratnim zbivanjima i ekonomskim poteškoćama, Svjetska zdravstvena organizacija, Europska komisija, Svjetski ekonomski forum i brojne druge relevantne organizacije upozoravaju da su zloćudne bolesti prijetnja koja nadmašuje prijetnju COVID-19 pandemije, praćena iznimnim teretom za pojedinca i njegovu obitelj, ali i značajnim društvenim i gospodarskim posljedicama.

Teret raka je prepoznala i Hrvatska te je krajem 2020. godine usvojila strateški dokument koji predstavlja temelj za borbu protiv raka – Nacionalni strateški okvir protiv raka do 2030. Okvir navodi da su primarna prevencija, rano otkrivanje, primjena naprednih dijagnostičkih alata te multidisciplinarni pristup u liječenju zloćudnih bolesti temelj uspješne borbe protiv raka, no u njihovoj provedbi nailazimo na brojne prepreke.

• Kako u vrijeme globalne krize osigurati uvjete da svi pacijenti u Republici Hrvatskoj primaju optimalnu skrb koja omogućuje izlječenje ili značajno doprinosi produženju života bez napredovanja bolesti te utječe na poboljšanje kvalitete života bolesnika sa zloćudnom bolesti?
• Kako pratiti i pohranjivati rezultate liječenja, učinkovitost i toksičnost terapija?
• Zašto nam treba nacionalna onkološka mreža?
• Kako poboljšati suradnju i koordinaciju relevantnih dionika na svim razinama zdravstvene zaštite?

Kardiovaskularne i metaboličke bolesti

Prema izvještaju Pregled stanja zdravlja i zdravstvene zaštite 2021 u EU-u, u Hrvatskoj su stope smrtnosti od uzroka koji se mogu spriječiti i izliječiti daleko iznad prosjeka EU-a. Razlog tomu, ističe se u Izvještaju, su slabe međusektorske politike usmjerene na glavne uzroke lošeg zdravlja, kao što su pušenje i loša prehrana te nedostatno pružanje pravovremene i učinkovite skrbi. Kad je riječ o kardiovaskularnoj smrtnosti, Europsko kardiološko društvo ubraja Hrvatsku među zemlje visokog rizika. Naime, bolesti srca i krvnih žila u Hrvatskoj predstavljaju uzrok smrti u više od 50 % žena i nešto više od 40 % muškaraca. Nadalje, procjenjuje se da od šećerne bolesti u Hrvatskoj boluje gotovo pola milijuna građana, a svaki četvrti stanovnik naše zemlje je pretio.

• Kako unaprijediti prevenciju kardiovaskularnih i metaboličkih bolesti? Koji je značaj pravodobne dijagnostike u rizičnoj populaciji?
• Kako osigurati adherenciju bolesnika prema farmakološkim i nefarmakološkim mjerama?
• Koji je značaj nacionalnih planova za borbu protiv ovih bolesti?
• Jesu li nam ciljevi za redukciju promjenjivih čimbenika rizika preambiciozni?

Real world evidence u polju rijetkih bolesti

Real-world evidence (RWE), odnosno dokazi iz stvarnog života, klinički su dokazi temeljeni na analizi rutinski prikupljenih podataka o bolesniku iz stvarne kliničke prakse. Značaj RWE prepoznala je i Europska agencija za lijekove koja ističe da RWE već desetljećima olakšava donošenje regulatornih odluka o davanju odobrenja za stavljanje lijekova u promet ili proširivanju indikacija za njihovu primjenu. Dokazi iz stvarnog života nadopunjuju zlatni standard u postupku odobravanju lijekova, randomizirana klinička ispitivanja, nadilazeći njihova ograničenja poput određenog trajanja ispitivanja ili probrane populacije uključene u ispitivanje te omogućujući procjenu uspješnosti liječenja u okruženju politerapije i svakidašnjih životnih okolnosti.

Kad je riječ o rijetkim bolestima, RWE omogućuje dublje razumijevanje koristi od pojedinih terapija, a potencijalno doprinosi razumijevanju bolesnikove perspektive i izazova života s rijetkom bolesti izvan okvira kliničkih ispitivanja.

• Koja je vrijednost i značaj registara oboljelih od rijetkih bolesti u Hrvatskoj?
• Kako možemo unaprijediti prikupljanje RWE u našoj zemlji? Što bi nam to donijelo?
• Kako skrbimo o oboljelima od rijetkih bolesti u usporedbi s našim europskim susjedima?
• Mogu li RWE unaprijediti kliničku praksu i ishode za bolesnike?

Mentalno zdravlje

Mentalno zdravlje znači sposobnost samoostvarenja, lako uspostavljanje odnosa s drugim ljudima, sudjelovanje u životu zajednice i produktivnost na poslu. Mentalno zdrav pojedinac sposoban je prevladati uobičajene napetosti, veliku tugu i životne nesreće. Problemi mentalnog zdravlja danas predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni izazov jer utječu na oko 84 milijuna stanovnika EU-u. Na mentalno zdravlje utječu mnogi čimbenici, među kojima su genetska predispozicija, društveno-ekonomska situacija, negativna iskustva iz djetinjstva, kronična zdravstvena stanja te zlouporaba alkohola ili droge. Jasno je da mentalno zdravlje nadilazi područje zdravstva te da zahtijeva međusektorsku suradnju.

Kad je riječ o osiguravanju mentalnog zdravlja, ključni elementi su prevencija, potpora i odgovarajuće liječenje, uz posvećivanje posebne pozornosti izbjegavanju stigmatizacije oboljelih.

• Kako je pandemija utjecala na mentalno zdravlje Europljana?
• Tko su osobe izložene povećanom riziku?
• Kako unaprijediti zdravstvenu skrb za osobe s mentalnim poteškoćama?

Uz navedene teme, tijekom Pharmmed konferencije osvrnut ćemo se na zdravstveno-ekonomsko, regulatorno i kliničko okruženje, prilike i izazove te najbolje prakse.

Pridružite nam se i sudjelujte u kvalitetnim raspravama, doprinesite prijedlozima za unaprjeđenje preventivnih programa i optimizaciju skrbi, ukažite na nejednakost u dostupnosti inovativnih terapija, provedbene izazove ili s nama podijelite primjere dobrih praksi. Tijekom konferencije osvrnut ćemo se i na održivost zdravstva te ulogu nacionalne farmaceutske industrije, regulatorni okvir u području zdravstva, digitalne tehnologije u zdravstvu… i brojne druge zanimljive teme.